Građevinsko vještačenje obuhvata skup različitih stručnih poslova koji se obavljaju po vještaku građevinske struke.

Vještacenja se provodi radi utvrđivanja ili razjašnjenja neke ćinjenice. 

Vještačenje sadrži NALAZ i MIŠLJENJE što se najčešće elaborira u pisanoj formi, koje je po obimu ovisno o postavljenom zadatku i predviđenim troškovima.

NALAZ

Postupak prikupljanja relevantnih ćinjenica podrazumjeva slijedeće aktivnosti:

brižljivo razmatranje predmeta vještačenja, razgledanje relevantne dokumentacije, razgovor sa licima koja mogu dati važna saznanja bitna za pravilno zaključivanje po predmetu vještačenja i neposredno opažanje predmeta vještačenja.

MIŠLJENJE

Na osnovu onog što opazi i nađe vještak izvodi zaključak, odnosno mišljenje o značaju, djelovanju, uzrocima i posljedicama određenih ćinjenica, savjesno u skladu saznanja o pravilima određene naučne discipline (po pravilu struke) ili vještine. Mišljenje vještaka treba da bude obrazloženo.

Poima se slijedeća definicija pravila struke:

PRAVILA STRUKE (Pavo Tonković ISBN 953-6321-21-1)

Pravila struke u stvari prestavljaju skup znanstvenih i stručnih iskustava koja su se potvrdila u praksi i time postale obaveznim općim dobrom svih onih koji se bave odredenom (u našem slučaju graditeljskom ) djelatnošću.

Dužnost da se upotrijebi razumna vještina, oprez i pažnja znači obavezu postupanja po pravilima struke.

S obzirom na naručit značaj iskustvene komponente u postupku vještačenja daje se poimana definicija:

ISKUSTVO (Definicija po Profesoru Haniki)

"Iskustvo je pojmovni model (ili serija modela) izražen u nekvantificiranim vrijednostima, izgrađen u mozgu jednog čovjeka tijekom godina procesom "pokušaj-pogriješi" (tral and error), koji je polagan, nepouzdan, često bolan I uvijek skup.

Najčešće okolnosti kada se provodi vještačenje po vještaku građevinske struke:

• kvalitet i kvantitet izvedenih radova
• utvrđivanje nedostataka na objektu
• procjena stepena dovršenosti izvedenih radova
• cijena izvođenja radova
• obezbjeđenje dokaza o činjenićnom stanju zatečenog objketa
• utvrđivanje raznih šteta na objektu, npr. zbog prirodnih nepogoda, ugrađenog nekvalitetnog materijala, loše izvedbe isl.
• procjena vrijednosti sanacije štete i procjena visine iznosa naknade štete
• razne sporne okolnosti nastale tokom realizacije ugovora o građenju, npr. konačni obračun
• procjena vrijednosti nekretnina po osnovu raznih potreba
• dioba, razvrgnuće, etažiranje objekata

U praksi je također često pogrešan odnos prema ulozi i odgovornosti vještaka pa je neophodno iz tih razloga iznijeti neka objašnjenja:

• "Mišljenje vještaka sud ocjenjuje kao druge dokaze, po svom uvjerenju na osnovu savjesne i brižljive procjene dokaza. Zbog toga, iako sud ne raspolaže sa stručnim znanjem iz predmeta vještačenja, ovlašten je da cijeni nalaz i mišljenje vještaka kao druge dokaze, jer ako tako ne bi postupao bio bi potčinjen mišljenju vještaka, a to je neprihvatljivo ".

• "Izražavanje mišljenja je izvan nadležnosti Sudova i ona ne mogu biti predmet bilo kakvog sankcionisanja."