Gradevinsko vještacenje obuhvata skup razlicitih strucnih poslova koji se obavljaju po vještaku gradevinske struke. Vještacenja se provodi radi utvrdivanja ili razjašnjenja neke cinjenice. 

Vještacenje sadrži NALAZ i MIŠLJENJE što se najcešce elaborira u pisanoj formi, koje je po obimu ovisno o postavljenom zadatku i predvidenim troškovima.

NALAZ

Postupak prikupljanja relevantnih cinjenica podrazumjeva slijedece aktivnosti:

brižljivo razmatranje predmeta vještacenja, razgledanje relevantne dokumentacije, razgovor sa licima koja mogu dati važna saznanja bitna za pravilno zakljucivanje po predmetu vještacenja i neposredno opažanje predmeta vještacenja.

MIŠLJENJE

Na osnovu onog što opazi i nade vještak izvodi zakljucak, odnosno mišljenje o znacaju, djelovanju, uzrocima i posljedicama odredenih cinjenica, savjesno u skladu saznanja o pravilima odredene naucne discipline (po pravilu struke) ili vještine. Mišljenje vještaka treba da bude obrazloženo.

Poima se slijedeca definicija pravila struke:

PRAVILA STRUKE (Pavo Tonkovic ISBN 953-6321-21-1)

Pravila struke u stvari prestavljaju skup znanstvenih i strucnih iskustava koja su se potvrdila u praksi i time postale obaveznim opcim dobrom svih onih koji se bave odredenom (u našem slucaju graditeljskom ) djelatnošcu.

Dužnost da se upotrijebi razumna vještina, oprez i pažnja znaci obavezu postupanja po pravilima struke.

S obzirom na narocit znacaj iskustvene komponente u postupku vještacenja daje se poimana definicija:

ISKUSTVO (Definicija po Profesoru Haniki)

"Iskustvo je pojmovni model (ili serija modela) izražen u nekvantificiranim vrijednostima, izgraden u mozgu jednog covjeka tijekom godina procesom "pokušaj-pogriješi" (tral and error), koji je polagan, nepouzdan, cesto bolan I uvijek skup.

Najcešce okolnosti kada se provodi vještacenje po vještaku gradevinske struke:

• kvalitet i kvantitet izvedenih radova
• utvrdivanje nedostataka na objektu
• procjena stepena dovršenosti izvedenih radova
• cijena izvodenja radova
• obezbjedenje dokaza o cinjenicnom stanju zatecenog objketa
• utvrdivanje raznih šteta na objektu, npr. zbog prirodnih nepogoda, ugradenog nekvalitetnog materijala, loše izvedbe isl.
• procjena vrijednosti sanacije štete i procjena visine iznosa naknade štete
• razne sporne okolnosti nastale tokom realizacije ugovora o gradenju, npr. konacni obracun
• procjena vrijednosti nekretnina po osnovu raznih potreba
• dioba, razvrgnuce, etažiranje objekata

U praksi je takoder cesto pogrešan odnos prema ulozi i odgovornosti vještaka pa je neophodno iz tih razloga iznijeti neka objašnjenja:

• "Mišljenje vještaka sud ocjenjuje kao druge dokaze, po svom uvjerenju na osnovu savjesne i brižljive procjene dokaza. Zbog toga, iako sud ne raspolaže sa strucnim znanjem iz predmeta vještacenja, ovlašten je da cijeni nalaz i mišljenje vještaka kao druge dokaze, jer ako tako nebi postupao bio bi potcinjen mišljenju vještaka, a to je neprihvatljivo ".

• "Izražavanje mišljenja je izvan nadležnosti Sudova i ona ne mogu biti predmet bilo kakvog sankcionisanja."